O NAMA
Godine 1992. godine četiri slovačka kulturno umjetnička društva iz Josipovca, Markovca, Jelisavca i Iloka istupaju iz Saveza Čeha i Slovaka u Hrvatskoj i osnivaju Maticu slovačku u Republici Hrvatskoj, preteču današnjeg Saveza slovaka. Nepune dvije godine nakon toga, 23. siječnja 1994. godine osnovan je Mjesni ogranak Matice slovačke Josipovac i taj naziv nosi sve do 1998. godine kada se naziv mijenja u Matica slovačka Josipovac.
Matica postaje pravni subjekt upisan u sudski registar 30. ožujka 1998. godine i svoje djelovanje usmjerava na zaštitu kulturnog identiteta Slovaka na području djelovanja, duhovnog stvaralaštva, razvijanje narodne svijesti, te gradnju mostova prijateljstva i zajedništva naroda i kultura.
Matica djeluje pod krovnom organizacijom Savezom Slovaka u RH i njegova je punopravna članica, zajedno sa ostalih 14 Matica slovačkih koje djeluju u RH te ima svog predstavnika u Izvršnom odboru Saveza.
Osnivači Matice slovačke Josipovac bili su: Josip Kvasnovski, Pavo Hulak, Stjepan Kanisek, Martin Mihalina, Đuro Mihalina, Josip Komar, Andrija Kocur, Pavo Gavljak, Stjepan Pastva i Pavao Kvasnovski.
Predanost radu i očuvanju narodne baštine najvažnija je odlika rukovodstva Matice, što se očituje i kroz činjenicu da je Matica u svom tridesetogodišnjem postojanju imala tri ključne osobe na čelu udruge – nažalost preminulog Pavela Kvasnovski (predsjednik MS od 1994.-2002.), Zdenka Komar (predsjednik MS od 2002.-2014.) i aktualnu predsjednicu Rozaliju Kukučka (predsjednica od 2014.g.).
Ključnu ulogu u djelovanju Matice nosi i Slovačko kulturno umjetničko društvo Braće Banas koje je gotovo duplo starije Matice, a danas djeluje pod okriljem Matice slovačke Josipovac.
Folklorne skupine društva čine:
- dječja – mlađa i starija skupina
- odrasla plesna skupina
- pjevačka i glazbena skupina
Navedene skupine svoj program predstavljaju u čitavoj Republici Hrvatskoj, sudjelujući na brojnim manifestacijama i smotrama folklora, te u drugim državama: Mađarskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Rumunjskoj, Češkoj i Slovačkoj.
Folklorni program obogaćuje se običajima, koji su dio kulturne baštine, a njeguju se još i danas.
DJEČJA FOLKLORNA SKUPINA
Podijeljena je u dvije skupine, mlađu i stariju, a broji oko 40-ak djece, u dobi od 4 do 15 godina.
Voditeljice mlađe dječje skupine su Štefanija Kanisek i Zrinka Pajeska, a starije skupine Alisa Kuric.
ODRASLA FOLKLORNA SKUPINA
Broji 20-ak aktivnih članova, mladeži od 16 do 35 godina, a njeguje izvorne Josipovačke plesove i plesove iz brojnih pokrajina Republike Slovačke, naročito područja Kysuce, odakle Josipovčani vuku svoje podrijetlo.
Atraktivnim plesovima uvijek su rado viđeni sudionici brojnih manifestacija i smotri folklora kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu.
Voditelj skupine je Marijan Batorek.
PJEVAČKA I GLAZBENA SKUPINA
Folklornu skupinu na nastupima prati i tamburaška skupina na tradicionalnom hrvatskom instrumentu tamburica što svjedoči spoju dvaju kultura.
U posljednje dvije godine glazbenu skupinu obogaćuje petero mladih na tradicionalnom slovačkom instrumentu heligonka.
Pjevačka skupina sada okuplja pretežno djevojke koje su nasljednice starije generacije žena, a koje su bile nositeljice njegovanja starih običaja i josipovačke kulture. Bile su to: Roza Labak, Pavka Pajeska, Tonka Kuric, Ana Kukučka i Slavica Kukučka. Pjevačka skupina predstavlja se pjesmama izvornog karaktera uz nadopunu repertoara slovačkim narodnim pjesmama.
Voditelji skupine su: Mladen Kuric i Štefanija Kanisek
LIKOVNA SKUPINA „KONTRAST“
Maticu od samih početaka obogaćuje umjetnička, slikarska i kiparska sekcija pod nazivom „Kontrast“, koja broji 10-ak aktivnih članova a vodi ju nastavnica likovne kulture u mirovini Anica Popović.
Među ovom skupinom mladih ljudi tri su akademski obrazovana slikara-kipara. Radovi sekcije redovito popunjavaju izložbe slikovnih i kiparskih kolonija u zemlji i inozemstvu. Jedan od najznačajnijih projekata ove sekcije za Josipovac je oslikavanje prozora u mjesnoj crkvi Sv. Mihaela Arkanđela.
TRADICIJSKA SKUPINA
Najmlađa je sekcija koja djeluje pri Matici slovačkoj Josipovac je tradicijska skupina koja je osnovana 2019. godine na inicijativu žena, većinom članica pjevačke skupine. Tradicijska skupina predstavlja se kroz gastro ponudu pripreme poznatog slovačkog jela polesnjak, kroz uređenje etno sobe i prikupljanje stare građe, dok se u radionici ručnih radova okupljaju žene koje svoj talent nadograđuju kroz izradu različitih predmeta i rukotvorina različite tematike.
Doprinos Matice prepoznatljiv je i u uređenju interijera i eksterijera Osnovne škole Josip Kozarac Josipovac kroz postavljene spomenike kulturne baštine, pa su tako postavljeni:
- bista Josipa Jurja Strossmayera
- skulptura na hrastovom trupcu „Dolazak Slovaka u Josipovac“
- spomenik Juraju Janošiku , istesan u slavonskom orahu
- bista svećeniku Andriji Šuljaku- rad josipovačke akademske kiparice Katarine (Kuric) Tatarin
Matica je također aktivna i u izdavaštvu, što kroz brojne članke u mjesečnom časopisu Slovaka u RH „Pramen“, a izdala je i slijedeće publikacije:
- „Josipovac, slovačko selo u Đakovštini“, autora Andrije Šuljaka, Anice Popović i Branke Uzelac, 2008.
- „40 godina SKUD-a Braća Banas“, autora Andrije Kuric i Anice Popović , 2007.
- razlikovni riječnik „Oravsko-kysuckog dijalekta“, autora Josipa Kvasnovskog, 2006.
- fotomonografiju „Prezimena i nadimci u Josipovcu Punitovačkom, autora Andrije Kuric i Anice Popović, 2019.
- monografiju „Tradicijska kultura Josipovca – kako nam je dobro bilo“, autorice Anice Popović 2021.
Jedan od značajnijih podviga Matice je upis tradicionalne pokladne maske Medvjedi od slame u Registar nematerijalnih kulturnih dobara. Uz pomoć Slovačkog centra za kulturu Našice i Saveza Slovaka koji su uvelike pomogli u proceduralnom smislu, dana 14.04.2022. godine pod nazivom Medvjedi tradicionalni ophod Slovaka u Josipovcu Punitovačkom, pokladna maska Medvjedi od slame postala je zaštićeno nematerijalno kulturno dobro.
Neizostavno je za spomenuti kako je upravo Matica slovačka Josipovac jedan od inicijatora festivala „Ked’ sa ruža rovijala“ koji je od 1998. godine jedna od tri glavne smotre Saveza Slovaka u RH, a na kojem se izvode izvorne narodne slovačke pjesme.
Manifestacija „Slovaci do Drlaku“ jedan je od najvažnijih projekata koje je inicirala Matica, a koji je s vremenom postao brand. „Slovaci do Drlaku“ nije samo obična kulturno – umjetnička te gastro-izložbena manifestacija, to je manifestacija koja povezuje ljude, mještane, mjesne udruge, stvara prijateljstva i proširuje suradnju s ostalim društvima iz zemlje i inozemstva.
Osim organizacije manifestacije „Slovaci do Drlaku“, Matica se pokazala i kao odličan organizator svih smotri Saveza Slovaka – dječje, odrasle i festivala slovačke glazbe i pjesme te božićnog koncerta „Vianoce s banasovcami“ koji se od 2016. godine organizira u adventskom razdoblju.
Zastupljenost u medijima vrlo je važna karika u promociji udruge pa je tako i Matica slovačka Josipovac uz pomoć ekipe hrvatske radio televizije snimila nekoliko dokumentarnih filmova u kojima je sažet kulturni život i običaji Slovaka u Josipovcu.
Matica slovačka Josipovac danas ima 217 članova, od toga 110 aktivnih podijeljenih u prethodno nabrojane skupine, a svoje djelovanje i aktivnosti od 2021. godine provodi u novim prostorijama Doma kulture. Do preseljenja u nove prostorije, sjedište Matice bilo je u potkrovlju Osnovne škole Josipovac. Preseljenjem u nove prostorije u potpunosti su zadovoljene sve potrebe za rad svih skupina što je zalog za kontinuirani rast i napredak.
Vrata Matice otvorena su svima onima koji su spremni odvojiti djelić svoga vremena za veliki doprinos zajednici u kojoj žive.
Matica slovačka Josipovac svoje djelovanje nadovezuje na bogatu tradiciju i njome se ponosi, na taj način budi i privlači pažnju brojnih ljudi koji brižno njeguju kulturnu baštinu svojih predaka, što je ujedno i zalog u očuvanju narodnog kulturnog blaga.