U Josipovcu Punitovačkom već godinama se njeguje običaj podizanja majskog drva. Ove godine, u srijedu 30.travnja, običaj je još jednom oživio zahvaljujući organizaciji Matice slovačke Josipovac.
Majsko drvo, visoko oko 25 metara, postavlja se tradicionalno ispred crkve svetog Mihaela arkanđela, u samom središtu sela. Pripreme za ovu značajnu manifestaciju započele su dan ranije, kada je iskopana rupa dubine oko 2,5 metra u koju će se drvo usaditi. Članovi Matice – Josip Brandis (Jogi), Antun Pastva (Žuti) i Vinko Kvasnovski (Meho) – uputili su se u šumu kako bi dovezli odabrano stablo, uz prethodnu dozvolu nadležnog lugara, čime se poštuje i priroda i zakonski okvir.
U popodnevnim satima, po dolasku drva u selo, ispred Doma kulture počelo se okupljati mnoštvo mještana kako bi pomogli u pripremama. Dok su muškarci pripremali užad, ljestve i sve potrebne alate za podizanje, žene i djeca su ukrašavali krošnju drveta šarenim vrpcama. Također su na drvo postavljene hrvatska i slovačka zastava, kao znak ponosa na kulturni identitet i suživot unutar zajednice.
Sam čin podizanja majskog drva odvijao se na tradicionalan način, ručno, bez pomoći strojeva. Oko tridesetak muškaraca sudjelovalo je u ovom zahtjevnom pothvatu, koristeći isključivo užad i ljestve. Ove godine koordinaciju i vođenje posla preuzeo je iskusni Stevo Kanisek – Zuzo, čije je znanje o tradiciji i vještina osigurala da sve protekne sigurno i uspješno.
Nakon uspješnog postavljanja drva, uslijedilo je druženje i slavlje. Članica Matice Marija Krha i predsjednica Rozalija Kukučka pobrinule su se da nitko ne ostane gladan ili žedan – mještani su počašćeni domaćim kolačima, pićem, dok su najmlađi posebno razveseljeni sladoledom.
Ova vrijedna tradicija nije samo očuvanje običaja, već i snažan izraz zajedništva i identiteta lokalne slovačke manjine. Podizanje majskog drva ove godine održano je uz pokroviteljstvo Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske, što dodatno potvrđuje važnost ovakvih događanja za očuvanje kulturne raznolikosti i međusobnog poštovanja unutar hrvatskog društva.
Autor teksta: Štefanija Kanisek
